ŽIRI ZA KLASIČNU KRIŽALJKU
Pero Galogaža
Boris Nazansky
Žarko Đokić
Hajrudin Hodžić
Vojin Krsmanović
Dogovoreno je da članovi žirija napišu kratak osvrt na natjecanje, svoje žiriranje, komentiraju sve što im se učini zanimljivim i važnim za razumijevanje i unapređivanje ovog zanimljivog druženja vrhunskih sastavljača. Tu su komentari svih članova žirija, želio sam više, hvala im na napisanom, uvijek mogu dopuniti, reagirati na napisano….
Svoju analizu je poslao Nedjeljko Nedić i objavljujem je bez ikakvih intervencija. Dan kasnije javio se Nebojša Dragomirović. KOMENTARE MOŽETE POSLATI NA E-MAIL ILI UNIJETI NA STRANI BLOG.
KOMENTAR O BODOVANJU UKRŠTENICA
AUTOR: Nebojša Dragomirović / 26.5.2016.
Čitajući i gledajući komentar uvaženog kolege Nedjeljka Nedića o ocjeni radova sa Une, sjetio sam se nedavnog komentara Zlatka Delića o njegovom načinu izračunavanja ocjene radova na sastavljačkom konkursu Feniksa, koji je objavio na Slavkovom enigmatskom blogu. Tom prilikom smo uz piće u jednom banjalučkom kafiću komentarisali to računanje. Tad sam rekao, a i dalje to mislim, da ne postoji matematička računica kojom bi se izračunao dobar rad. Ni u jednoj računici se ne vidi umjetnički dojam, koji je prema mom mišljenju veoma važan segment ukupne ocjene rada. Ne vidi se izgled ukrštenice, raspored crnih polja, izbalansiranost svih strana ukrštenice, prožetost, mjesta i slova na kojim se ukrštaju riječi, ne vidi se da li je ukrštenica pitka za rješavanje, imali li osvježavajućih i lijepih riječi, da li je laka ili teška za sastavljanje, da li je autor pokazao majstorstvo u kombinovanju ili je načičkao rijetka slova po ćoškovima, ne vidi se da li je autor uspio da dovrši ukrštenicu tako da krajevi ne zaostaju za početkom sastavljanja rada i td. I Zlatko i Nedjeljko daju pluseve za rijetka slova (nj, lj, dž, đ, ć, č, ž, š), a recimo ne daju pluseve za c,f,h,j,u koja su po mom mišljenju takođe rijetka slova. Isto tako, nigdje se ne vidi na kojoj poziciji se nalaze ta slova, da li su u sredini riječi ili na kraju, što je vrlo važno. Slova npr. Ž ili J se nalaze u hiljadama riječi, ali na posljednjem slovu u riječi se nalaze u svega par stotina riječi, kao i U, B, i još neka slova koja oni nisu ni računali. Takođe se ne slažem da je glagol nedostatak u ukrštenici, jer su glagoli, kao i imenice, sastavni dio našeg jezika i svaka rečenica mora da ga ima. Slažem se da ne treba pretjerivati, ali pokoji glagol u ukrštenici, po mom mišljenju nije mana. Ne slažem se i sa mišljenjem da dvoslovi i jednoslovi pri rubovima ukrštenice predstavljaju minus. Po tom kriterijumu samo ukrštenice koje imaju po tri pojma duž čitavog lika sa svih strana, ne dobijaju minus. Ja još nisam vidio takav rad, ispada (po tom kriterijumu) da svi radovi imaju manu. U bilo kojoj ukrštenici ima više takvih dvoslova i jednoslova, što je i normalno i nije mana.
U analizama naših vrhunskih enigmata daje se minus i za slabo poznate pojmove (upotrebljava se izraz nerješivo, mada niko ne zna šta je i koliko rješivo, a šta nije), a ja mislim da manje poznat pojam, ako je ukršten sa poznatim pojmovima predstavlja ustvari dobru riječ, jer će rješavač saznati nešto novo prilikom rješavanja. Bude li sve previše lagano za rješavanje, brzo će dosaditi rješavačima i tražiće nove izazove. Slažem se da prosječna dužina riječi preko 5 znači vrhunsko majstorstvo, ali i tu ima elemenata za raspravu. Npr. ako treba da stavim riječ ALEKSANDRINAC, ja ću se radije opredijeliti za riječi ALEKSA, pa crno polje, pa DRIPAC. Mislim da je tako manja PDR, ali su riječi mnogo ljepše i efektnije. Ja sam inače pobornik ljepote riječi i kombinacije, nauštrb dužine riječi i broja crnih polja. U sastavu koji sam uradio na Uni stavio sam riječ „srnetina“ koja je po meni predivna riječ. Da sam stavio „štricanje“, dobio bih suglasničku skupinu na istom mjestu, istu dužinu riječi i dodatne bodove za slova Š i NJ (možda i za C) (po matematičkom računanju), ali je ta riječ za 6 klasa ružnija od „srnetine“. Zbog toga se ja uvijek opredjeljujem za lijepe, osvježavajuće riječi, a ne za one koje imaju rjeđa slova u sredini. (riža je po tom kriterijumu bolja od ribe, čoček je bolji od točka, žrvanj je bolji od vrganja, a ja mislim da to nema nikakve veze). Druga stvar je sa suglasničkim skupinama u kojima imaju rijetka slova, to jeste dodatni plus ukrštenice po mom mišljenju. Da previše ne gnjavim, po mom mišljenju, od matematičkog računanja ukrštenica, ima smisla samo PDR, broj crnih polja i broj suglasničkih skupina (dodatni plus za rijetke skupine), ali sve to kombinovano sa umjetničkim dojmom i svim gore što sam naveo. Samo ako sve uzmemo u obzir može se doći do krajnjeg rezultata. Svaka čast Nedjeljku što je izdvojio toliko vremena za matematičku obradu ukrštenica i Zlatku što pokušava da osmisli neki način ocjene radova, ali je meni enigmatika najljepša baš zato što ima više stilova i različitih mišljenja. Kad svako uzme od drugačijeg stila nešto za sebe, i njegovi radovi i cjelokupna enigmatika nam može biti samo bolja. Ja ću i dalje nastojati da pravim lijepe ukrštenice za oko i dušu, a probaću da PDR bude što veći i da ima što manje crnih polja. Pozdrav prije svega Nedjeljku i Zlatku, pa onda i svim ljubiteljima enigmatike.
HAJRUDIN HODŽIĆ
Najprije, kao organizator, par riječi na temu ZAŠTO UNSKA BUŠMANIJADA (Peri ide autorstvo za novi 11-slov)? Rado bih ja radio i natjecanje uživo sa upotrebom knjiga i interneta, rado bih organizirao i natjecanje kompjuteraša.. . sve je to enigmatika vrijedna naše pažnje, pohvala i kritika. Ipak, nešto je vrlo posebno, elementarno i klasično u kombinaciji autor, papir, olovka i gumica. Treba tu biti znalac i kreativac, pored toga treba imati i natjecateljski duh i sposobnost fokusiranja u ograničenom vremenu i ne baš savršenim uvjetima (buka!). Ako ovakva zahtjevnost i izazov privuku najbolje, a ove godine je konkurencija zaista bila vrhunska, onda imamo pozitivni enigmatski ”perfect storm” na koji smo svi ponosni. Iz te pozitivne energije su odmah proistekli i novi prijedlozi i ideje, nema dilema da će iduće godine biti još bolje, dotle svima od srca (enigmatskog i onog regularnog) HVALA.
Kako sam se proveo kao autor? Izabrao sam (ispostavilo se jedini) kombinaciju TABLICA MNOŽENJA i HAZARDNE IGRE, posebno mi se dopala ova druga sintagma, lijepa slova, skupine/prelomi, stvarno izazovno. Počeh ambiciozno zapetljavati u sredini, shvatih da sam pretjerao, da neće ići, odustadoh od tog početka … i tako sedam puta. Uto je prošlo prvih 90 minuta, valjalo je ipak nešto završiti u posljednjih 60 minuta i prihvatih se kompromisne osme kombinacije. Rad sam predao tri minute prije isteka vremena, zadovoljan što sam ga ipak završio, nezadovoljan rezultatom. Sažetak – riskirao sam sa vrlo ambicioznim kombinacijama i izgubio.
Kako sam žirirao? Ove godine puno lakše nego prošle. Radovi su bili besprijekorno prepisani (hvala Vladi i Emiru), zajedno smo ih pregledali, komentirali, dodali brojčane pokazatelje (BCP i PDR), dogovorili način bodovanja (od 1 do 10 poena za svaki rad) i povukli se u sobe da na miru, svaki potpuno nezavisno, bez ikakvih smjernica i sl, ocijenimo 21 predati rad. Bilo mi je jasno da su ostali članovi žirija tolerantniji prema uvrštenim sintagmama, pa odlučih da neću nikoga diskvalificirati zbog sintagmi koje, po mom mišljenju, nisu prihvatljive. Nisam bježao od strogosti i zamjeranja, već prihvatih da je urednička praksa u svim izdanjima u pogledu sintagmi mekša od kriterija koje ja zagovaram.
Već u prvom, zajedničkom pregledanju bilo je jasno da se jedan rad izdvaja, bjelinom i kompletnošću, pogledah ga pažljivo ponovo i zaista, to je to. Pomislih, super za početak, biti bez dilema za najveći broj bodova, dobar je osjećaj. Ne smatram nepravdom ni propustom što neću detaljnije obrazlagati takvu svoju odluku – Nebojšin rad zaista govori sam za sebe. Veliku većinu skromnog raspoloživog vremena sam posvetio analizirajući desetak radova koji su se izdvojili kao konkurenti za “srebro” i dalje.
Aladin i Ivan kod mene dijele drugu i treću poziciju (sa 8 bodova) - obojica su malko popustili u desnom dijelu mreže (Ivanu nedostaje vertikalni prolaz, Aladin ima dva lanca crnih polja koji su mana jer zagrađuju protok kombinacije). Kod Ivana mi brojna prisutna imena nisu mana, ali jeste ljepše kad su pojmovi raznovsrni. Najveće vrline Ivanovog rada su izvrsna prožetost i kvalitet pojmova (struktura, nefrekventna slova, rješivost), kod Aladina su to ljepota i rješivost velike većine pojmova, majstorski rasutih po cijeloj mreži. Obojica su pokazali izvrsnu kombinatoriku i, vjerujem, postigli željenu kombinaciju enigmatskog umijeća i vođenja računa o rješavaču. Siguran sam da bi svaki urednik rado imao ovakve radove na lageru.
Po 7 poena (dakle podjela 4. i 5. pozicije u mojoj tabeli) sam dodijelio radovima Željka Marinovića i Petra Štambuka. Željko je majstorski izvukao nešto slabiji desni dio krasnom sintagmom u krajnjem stupcu, dvije lijepe duge sintagme položene vodoravno su povezale inače vrlo solidan sadržaj, mreža jeste malko crnja, ali majstorski složena. Petar je počeo jednako kao i Željko i Aladin (PROGRAMSKA PODRŠKA od početka gore lijevo, onda iz prvog ”O” okomito OGNJENA ZEMLJA), jednako kao i oni napravio bjelinu gore lijevo, no uspio je na dnu provući cijelom širinom lijepu sintagmu, ime našeg dragog splitskog kolege. Vertikalna prolaznost je nešto slabija, sadržaj je zanimljiv i rješiv. Jedini od četvorice na pozicijama 2-5 ima dvoslov i jednoslov u sredini. Vrednovao sam Petrov rad jednako kao Željkov jer je bjelji (3 crna polja manje), i sad mi se čini da su ”tu negdje”.
Još poneka riječ o ostalim radovima (sada kada znam i autore, iako moje bodovanje ne bih mijenjao), redom kako su predstavljene na strani UNA 2016 – KLASIČNA KRIŽALJKA:
- Rankov bušman je najmanje bušman (najmanje crn) i ne bi bilo fer reći da je mreža rezultat hvale vrijedne rutine i ništa više. Puno je toga, poštovanja dostojnog, u toj rutini, no jeste šteta što nije izvukao stvar (poboljšao dojam) kojim pojmom koji bi mreži dao više svježine i pamtljivosti. Na autorskom natjecanju to se očekuje, taj autorski dodir, nešto „s one strane“.
- Sreten je uspio ono što redovno radi, a to je solidno bijela (ne volim mjerenje i brojanje, ali ne bježim od toga, spojio je dvije bjeline 7X4) i zanimljivo zapetljana glavna kombinacija. Tu je i dobar gornji desni dio, no nije uspio bjelinu otvoriti udesno, nije je želio smanjiti za ljubav otvorenosti. Crni zid i dva dvoslova, plus 4-slovna kratica RSUP, su ga, u mom viđenju, pomakli niže od Željka i Petra.
- Nedjeljko - Blok od tri trinaestice je ovdje skoro pa potpis. Autorstvo, kako ga ja vidim, podrazumijeva rad i rezultat koji mrežu tretira kao cjelinu. U ovakvim primjerima vidim uspješno autorstvo u bjelinama, ali ne i u cjelini. Kad tom prvom dojmu dodam tri jednoslova, dva dvoslova, ne baš ubjedljivu sintagmu TENISKA SEZONA, te loše troslove u bjelinama, rezultat je tih kompromisnih 6 bodova. Izuzetno mi je drag „Malteški sokol“, ali za neke rješavače može biti problem jer se gore ukršta sa nekoliko ne baš poznatih pojmova.
- Valter je počeo samouvjereno s desne strane (zadana sintagma PROBLEMSKI ŠAH u krajnjem stupcu), nije išao linijom manjeg otpora iako jeste izbjegao komplikacije oko skupine „MSK“. Naime, slova P, B, Š i H kao završeci vodoravnih pojmova nisu lake opcije. Istarski majstor je uspio, mreža je solidna, uz Ranka minimalan broj crnih polja, balans i prožetost su tu, prekrasna sintagma na dnu, ali se ipak čini da bi u nekom drugom početku postigao više. Primjetna je monotonija u dijelu sadržaja i iznuđena zatvorenost desno gore i dolje.
- Duško nas je lijepom bjelinom sa „STV“ skupinom podsjetio na njegovu legendarnu 9X9. Bjelina je lijepo povezana sa svim dijelovima mreže, no gore je malko crnje, plus dva dvoslova, dolje troslovna kratica. Lijevo je protok kombinacije zatvoren dijagonalno spojenim parovima crnih polja. U tom dijelu nedostaje okomito prolaz, a gore desno bode oči izolirani jednoslov. Svakako treba pomenuti prisustvo nekoliko lijepih pojmova, krasne vodoravne prolaze i odličnu rješivost.
- Vlado je išao na PROGRAMSKU PODRŠKU i OGNJENU ZEMLJU, ali ih nije ukrstio gore lijevo (kao nekolicina autora) već u sredini što pokazuje želju da se krene iz sredine i postigne balans. Balans i cjelovitost mreže jesu postignuti, sadržaj je dobar, zanimljiv i, iznad svega, rješiv. Smeta me iznuđeni jednoslov dolje lijevo (ja to zovem „kombinacija se otela autoru“). Da sam imao više vremena za žiriranje razbio bih ovu kompromisnu grupu radova od 6 poena i ovaj bi rad bio u gornjoj grupi.
- Zlatko je napravio rad koji jeste krasno izbalansiran, solidno prožet, nema dvoslova ni jednoslova, ali kao da autor nije imao ambicije za više. lako moguće da je, kao i ja, pokušavao sa složenijom struktorom i ambicioznijom mrežom i završio tek da završi. Rad je primjer šta znači sastavljačka rutina na djelu. U uvjetima normalnog rada sa pomagalima i bez vremenskog ograničenja bilo bi ovo razočarenje (kao i kod 90% ostalih autora) no na Uni je ovo vrlo solidan rad i zaslužuje poene koji su mu dodijeljeni. U detaljnijoj analizi bi bio u drugoj polovini ove grupe sa 6 poena.
- Ibro je krenuo iz sredine, suglasničke skupine u zadanim sintagmama je riješio anulirajući ih tako da su okolni pojmovi uglavnom monotoni. Najbolji dio sadržaja je ČARLS DARVIN, no desno od tog stupca je i najslabiji dio mreže. Odsustvo glagola, vrlo dobra rješivost, izbalansirana mreža, odsustvo jednoslova i dvoslova … su prepoznatljive vrline, no u detaljnijoj analizi ovaj bi rad bio u drugom dijelu tabele moje grupe ocijenjene sa 6 bodova.
- Luka je izabrao isti par sintagmi kao i Ibro, ukrstio ih drugačije no jednako je išao linijom manjeg otpora anulirajući skupinu STV ukrštajući je sa LTR, NJSK je blokirao crnim poljem. Te su skupine bile prilika za više kombinatorike. Mreža je primjetno bijela, sadržaj je rješiv, nekoliko manje frekventnih slova popravlja dojam, osim tri jednoslova smetaju mi i dva duga povratna glagola.
- Slavko je u sredini napravio simpatičnu bjelinicu, no ostatak mreže je rutinsko dovršavanje iskusnog autora koje, u ovoj konkurenciji, nije moglo donijeti bolji plasman. Zašto se nije upustio u širenje bjeline (SRČA umjesto MRČA, pa dalje lijepo do kraja OSAMDESETAK, OSAMNAESTAK ili produziti SIRARE …) teško je reći, možda nije bilo vremena… lako je sada pametovati. Sadržaj je zanimljiv i rješiv, nekoliko vrlo lijepih pojmova, bilo bi dobro kad bi u enigmatskim izdanjima bilo više ovakvih radova.
- Nikola zaslužuje čestitke, radio je na jeziku koji mu nije maternji, postigao vrlo solidan rezultat. Zanimljivo je da je počeo smještajući 11-slov PROLOM OBLAKA u drugi stupac što, od samog početka, pravi nelijepi jednoslov dolje lijevo. Mreža je, i pored kosih lanaca crnih polja, po tri dvoslova i jednoslova, solidno prožeta, rezultat je to rutine iskusnog autora. U sadržaju ćemo naći raznovrsnost i rješivost.
- Marko se razmahao sa dugim prolazima, rješavajući probleme u kombinaciji stavljanjem crnih polja. Rezultat je vrlo crna mreža sa tridesetak zanimljivih pojmova (6 i više slova) i mnoštvom kratica, dvoslova i jednoslova. Neki ocjenjivač manje fokusiran na tehnički dio kreacije možda bi bio bitno zadovoljniji ovim radom.
BORIS NAZANSKY
Zadali smo si raspon ocjena od 1 do 10. Moje su ocjene na kraju bile u rasponu od 3 do 9. Dva su razloga tome. Prvi je visoka razina radova među kojima nije bilo izrazito loših ili neispravnih koji bi nužno dobili jedinicu ili dvojku. Drugi je zadrška koju si pri ovakvim ocjenjivanjima uvijek ostavljam čuvajući najvišu ocjenu za onaj rad ili onu izvedbu koja "ruši granice" ili "obara s nogu". Takav, naime, ipak nisam našao.
Premda (se) ponavljam, reći ću opet: visoka razina svih predanih bušmana mora veseliti i ona je jedno od sjajnih opravdanja ovakvoga natjecanja uživo. Čak i dva najniže ocijenjena rada mislim da se - bez obzira na to treba li to učiniti ili ne - mogu popraviti do objavljivosti.
Dvije prvoplasirane križaljke u prvoj su rundi mojih ocjenjivanja jedine dobile devetku. Budući da nije bilo spomenutoga "obaranja s nogu" odlučio sam da ni jednu od njih ne "navlačim" na desetku, ali sam odlučio da ih obje još jednom pomnije pogledam i da odlučim koja je bolja, pa da ona ostane na devetki, a ona druga da se spusti u skupinu osmica. Kasnije pobjednička križaljka Nebojše Dragomirovića s bjelinom i križaljka Ivana Hrgovića, prožeta, zanimljiva, kao da je za urednika u cajtnotu koji s njom ne može pogriješiti. I jednoj i drugoj teško je naći slabosti. Kod Nebojše malo uskače u oko jednoslov kojim se PROLOM OBLAKA "prolama" u bjelinu, sve ostalo je gotovo savršeno. Uostalom, on je dvojicu sudaca (Pero i Vojin) i uspio oboriti s nogu, pa su mu dali desetke. Kod Ivanove bih mogao jedino "izvagivati" izbor riječi, aktualnost i(li) relvantnost uvrštenih javnih osoba (TIHOMIR OREŠKOVIĆ, ANITA DUJIĆ, ANJA ALAVANJA ROMAC, ZLATKO KRANJČAR, ROGER MOORE), ali se na kraju ispostavlja da je to veliki dobitak, koji uz slagaličnu razbacanost crnih polja daje meni osobno ugodniji kako sadržajni tako i estetski dojam.
Broj crnih polja i prosječne dužine riječi bile su nam servirane pred ocjenjivanje. Da nije bilo tako sigurno ne bih brojio i računao: to ne činim nikad. Da sam s ove dvije križaljke bio neodlučan u odluci koja je od njih zavrijedila ocjenu više, možda bih izbrojio, ali - kao što se vidi - ni to mi ne bi pomoglo: Ivan ima crno polje manje, Nebojša veći prosjek dužine. Obojica su pokoje crno polje više u odnosu na autore koji slijede iza njih s manje crnih i većim PDR-om, "pokrili" savršenom kombinatorikom i decentnošću, nepretjerivanjem.
Onaj tko bude procjenjivao ocjenjivanje svakako će u mome nizu ocjena zapaziti gomilište na sedmici: to je odraz onoga visokoga prosjeka kvalitete koji stalno spominjem(o) uz ovogodišnje nadmetanje. Jedina diskrepantna ocjena je visoka osmica koju sam dao Luki za križaljku koja je na kraju podijelila 14. i 15. mjesto. Moje oko očito ima afiniteta za Lukino sastavljanje (i prošle sam ga godine, sjećam li se dobro, ocijenio odlično), a kad ponovno gledam taj sastav postaje mi jasno da mu progledavam kroz prste za nekoliko kratkih troslovnih i četveroslovnih "krparija", no to je zato što je većina njih kontrolabilna i može se bezbolnim zahvatima, recimo to tako, "upristojiti".
Izračunao sam, naime, prosjek ocjena koje su pojedini suci dali križaljkama u konkurenciji (17). To izgleda ovako:
Boris: 6,65, Hajro: 6,23, Pero: 6,06, Vojin: 7,29
Žarko: 8,12
Vidi se da je Pero bio "najoštriji", a Žarko "najizdašniji". Ja sam, pak - "najsretniji" jer sam u zlatnoj sredini što mi daje osjećaj (ne mora, dakako, biti točno!) da sam bio - najobjektivniji.
PERO GALOGAŽA
Ovaj put neću kao prošle godine prošarati sve radove već samo objasniti moje žiriranje. Bio sam u delikatnijoj situaciji od drugih članova žirija jer čak 10 od 17 natjecatelja su Feniksovi aktualni suradnici. Tako sam se stavio u situaciju da se potencijalno nekom zamjerim, što sam, vidim, i iskoristio.
Dok sam ja igrao kvizovku ostali članovi žirija su provjerili sve križaljke i priopćili mi da su sve riječi ispravne osim da jedna ima sporan pridjev PREDIVNI i da uratke vrednujemo ocjenama od 1 do 10. Uzeo sam svih 17 križaljki u sobu i počeo na krevetu da ih slažem po mom kriteriju (petice na petice, šestice na šestice, sedmice na sedmice,
bile su dvije osmice i jedna devetka). Nakon toga sam od vrha krenuo detaljnije s željom da napravim i poredak.
Nebojšinoj križaljci sam dao 10 jer je najbolja, a dvoumio sam između Ivanove i Valterove (8 i 9) i tu možda pogrešio. Ostali su dobili ocjene od 7 do 5 po mom vrijednosnom sudu. Markov i Nikolin rad su bili dosta slabiji od drugih a Lukin sam snizio za bod zbog onog pridjeva na koji sam bio upozoren. I gle vraga, ja dam Luki ocjenu 4, a Boris 8 (Žarkovu sedmicu ne računam jer kod njega je to predzadnje mjesto). Po Borisu je to drugoplasirani rad i to je ključ naših različitih poimanja. On voli povratne glagole, a ja ne. ODMORITI SE, PREMREŽITI SE, ISTESTIRATI SE (povezane sa STARETINARIMA) su valjda toliko tražene sintagme. Oprosti Luka što te razvukoh, ništa osobno.
Al' da počnemo od početka… Nebojša nije uvjerljivo pobjedio jer na prvo smo ga mjesto stavili samo ja i Hajro, to je činjenica. Dvije križaljke s najmanje crnih polja 31 (to je jedini matematički indeks koji uvažavam i ne uvijek) ocijenjene su, po meni, u korist lošije Rankove (u prvom redu ima UPRSKATI i ISPRESKAKATI, ima i toliko nepoželjni dvoslov TR, pa ILONČICA i OBALICE ...) Valter je po meni pogrešio što je PROBLEMSKI ŠAH stavio u zadnji stupac ali dodatne sintagme ARITMETIČKI NIZ i JEDAN KAO NIJEDAN su valjda ljepše od Rankovih UŠETAVATI SE i USELITI SE. Nekima sam dao prenisku ocjenu. Aladinovoj sam vjerojato dao bod manje jer je jedini imao one dvije grupe crnih polja (po 4 i 5), pa Marinoviću, jer sam kod njega,
za razliku od Duška, primjetio isti korijen (tu je Nedjeljko u pravu, malo je previše bilo istih korijena, ima i u Žarkovoj van konkurencije). Stvarno bih za jedan bod više ispravio jedino Delićevu križaljku.
Ima jedan kojem bih danas snizio ocjenu. Da, to je samoproglašeni pobjednik i matematičar Nedjeljko… Što njemu zamjeram? Bjelina lijevo je totalno izolirana od zadane teme i mogla je biti "donesena od kuće". Na to je Hajro upozoravao uoči natjecanja. STARTNA POSTAVA bi još nekako prošla ali TENISKA SEZONA u Feniksu ne bi. Pa tenis se ne igra samo dva tri tjedna u prosincu. Ako može TENISKA onda može SEZONA od svakog sporta, pa onda POLUSEZONA i sl. Druga bjelina je samo vješto izbjegavanje skupine ..CARSTVO.
STV s KONTROLE, a zbog R je morao lupiti dva crna polja. Ali jedan član žirija je za ovo dao ocjenu 10 i
potvrdio Nedjeljkovo rangiranje.
O svemu ovome može se raspravljati. Predlažem da raspravljamo o križaljkama, a ne o autorima.
VOJIN KRSMANOVIĆ
1. Dragomirović - Jedini rad s bjelinom 7x6 koja je dobro prožeta (povezana) s ostalim dijelom ukrštenice. Riječi opštepoznate, pitke, rješive. Rad ima "šmek".
2. Hrgović - Dobra struktura riječi. Bez lanaca crnih polja, Rješivost izvanredna.
3. Skopal - Razuđenost crnih polja dobra. Korektna struktura riječi. Autor voli glagole.
4. Perić - Dobar izbor riječi. Laka rješivost i dobra povezanost riječi.
5. Mahmutović - Laka rješivost. Pitke riječi. Mana - dva lanca crnih polja u središnjem dijelu lika.
6. Nedić - Dobro razuđena crna polja. Dopadaju mi se tri uzastopne uspravne trinaestoslovne sintagme. Rad je rješiv.
7. Kvalić - Dobra povezanost riječi. Nema lanaca crnih polja. Mana - početna vodoravna riječ manje poznata - strana.
8. Laštro - Pitko, rješivo. Dobra povezanost riječi.
9. Kutnjak - Vrlo pitko i rješivo. Riječi opštepoznate. Dobra razuđenost crnih polja.
10. Delić - Pitko i rješivo. Dobra povezanost riječi. Autor voli imenice.
11. Marinović - Mane - PRVA (dama) i Ljubav na PRVI pogled, te dvaput upotrijebljena riječ ARKA. Rješivost dobra.
12. Štambuk - Zadane sintagme odmah na početku, a dalja razrada na nivou osrednjosti s jednim izolovanim slovom (Z - rizla) u sredini lika.
ŽARKO ĐOKIĆ
Kakav velemajstorski turnir! Uistinu sam uživao u žiriranju. Što neko reče, ovaj susret se odlikovao elitnošću. Prava liga šampiona! Značajan pomak u kvalitetu radova, u odnosu na Unu 2015. Dobrano bolja organizacija žiriranja (neposredno određivanje tehničkih parametara: broj crnih polja i prosečna dužina reči). Obilje izvanrednih sastava sa kvantifikovanim tehničkim parametrima i dobar Borisov predlog za način ocenjivanja, imali su za posledicu da je žiriranje bilo lakše i pravednije u odnosu na prošlogodišnje.
Iz tabele je razvidan kriterijum koji sam primenio. Odlučio sam da je najmanja ocena 6 (pošto nije bilo materijalnih povreda pravila) te da ne dodelim najvišu ocenu 10 (uvek može bolje!). Vidljivo je da sam radove grupisao u 4 kategorije te da je najviše onih sa ocenom 9. Ono što me je nadahnulo u grupi radova sa najvišom ocenom nadasve su bili sjajna kombinatornost, izbor i raznovrsnost reči, odlična grafička struktura, vrcavost i domišljatost u minijaturama - jednom rečju majstorstvo i originalost na licu mesta!
Ova "bušmanijada" definitivno je potvrdila da takmičenje in vivo nema alternativu!
Svim takmičarima čestitam na hrabrosti da "ukrste" olovke i gumice, pokazanom majstorstvu i ostvarenom uspehu!
Organizatoru svaka pohvala, kolegama iz žirija zahvalnost na uvažavanju i saradnji!
Vidimo se na UNA 2017!
Statistički podatci s križaljkaškoga natjecanja
„Una 2016.“
AUTOR: Nedjeljko Nedić / 25.5.2016.
Ovoga puta izdvojio sam 15 statističkih kategorija. Unski žiri pomogao mi je izračunom PDR-a i brojem crnih polja. Za ovo mi je trebalo oko 4 sata, što znači da je žiri to mogao popisati za svega sat vremena i primijeniti pri ocjenjivanju. Općega dojma dakako nema, jer to je posve izmišljena kategorija. Uostalom, ne biraju se križaljkaške missice, nego enigmatski najkvalitetnije križaljke. Bodovanja nema. Neka svatko, pridržavajući se vlastitih ili tuđih kriterija, odredi plasman.
napomena: podatci se odnose samo na 12 križaljaka jer sam ih 5 diskvalificirao – LAŠTRO (dva istokorijenska para – ŽIVOTINJSKO CARSTVO i CARSKI REZ te OCRNITI i CRNI DUD), DELIĆ (MASKAT – fonetski, a križaljka je etimološka, treba MUSCAT ili MASQAT), MARINOVIĆ (istokorijenski par LJUBAV NA PRVI POGLED i PRVA DAMA), ŠTAMBUK (istokorijenski par CAZINSKI KRAJ i OKRAJINA) i SMOLČIĆ (nepostojeće riječi VOBA i ODAT)
najveći PDR – SKOPAL (5,31), dalje slijede Perić (5,29), Kvalić (5,2), Mahmutović (5,14), Dragomirović (5,08), Nedić (5,07), Hrgović (5,0), Kutnjak (4,98), Pavičić (4,87), Petkovski (4,85), Memić (4,81) i Bovan (4,8)
najveća bjelina (minumum je 20 polja) – DRAGOMIROVIĆ (6 x 7 = 42 polja), dalje slijede Nedić (3 x 13 = 39), Pavičić (10 x 3 = 30), Perić (4 x 7 = 28), Kvalić (5 x 5 = 25), Hrgović, i Mahmutović (po 4 x 6 = 24), Skopal (4 x 5 = 20), dok Kutnjak, Memić, Bovan i Petkovski nemaju bjelinu s najmanje 20 slova
najviše polja u bjelinama – NEDIĆ (5 x 6, 4 x 7 i 3 x 13), a više od jedne bjeline jedino još ima Pavičić (4 x 5 i 3 x 10)
najmanje crnih polja – KVALIĆ i SKOPAL (po 31), a dalje slijede Perić i Nedić (po 32), Hrgović (33), Dragomirović, Mahmutović, Kutnjak i Pavičić (po 34), Bovan i Petkovski (po 35) i Memić (37)
najviše rijetkih slova (složena, s crticama i kvačicama) – HRGOVIĆ (12 – 5NJ, 3Š, 2Ć, LJ i Č), MAHMUTOVIĆ (12 – 4Š, 4Č, 2NJ, Ž i LJ), NEDIĆ (12 – 5Ć, 3Š, DŽ, NJ, Č i Ž) i KUTNJAK (12 – 5Č, 3Ć, 2Š, LJ i NJ), potom slijede Perić (11 – 4NJ, 3Č, 2Š, Ć i Ž), Pavičić (10 – 2Š, 2Ć, 2Ž, LJ, Đ, NJ i DŽ), Dragomirović (8 – 3Č, 2Ć, 2Ž i Š), Bovan (8 – 5Č, 2NJ i Ć), Skopal (6 – 3Č, 2Š i Ž), Memić (6 – 2NJ, Č, Š, Ž i Ć), Kvalić (5 – 4Š i Č) i Petkovski (3 – LJ, Č i Ć)
najviše slovnih skupina – PERIĆ (57), Dragomirović (56), Mahmutović i Pavičić (po 53), Kvalić (49), Hrgović, Kutnjak i Skopal (po 48), Nedić i Memić (po 47), Petkovski (45) i Bovan (43)
Nedjeljko Nedić
najmanje glagola – MAHMUTOVIĆ i MEMIĆ (po nijedan), dalje slijede Kvalić i Bovan (po 1), Dragomirović, Hrgović, Perić, Nedić i Kutnjak (po 2), Petkovski (4), Pavičić (5) i Skopal (8 – UPRSKATI, ISPRESKAKATI, TENIRATI, UŠETAVATI SE, IŽALITI, UKRASTI, RITI i USELITI SE)
najmanje množina - HRGOVIĆ i NEDIĆ (po 5), potom slijede Dragomirović, Bovan i Memić (po 6), Perić, Mahmutović i Petkovski (po 7), Kvalić i Kutnjak (po 8), Skopal (10 – OBALICE, PESIMISTI, KAVANARI, ILIRKE, KIŠE, KOŠEVI, RIELI, RALANTIRI, OCRTI i KALIFI) i Pavičić (10 – STARETINARI, IŽANI, AROGANCIJE, RIBARNICE, KAĆANI, OTPREME, AUTOLIMARI, PATKE, TEĆE i RUTE)
najmanje teško rješivih pojmova – KUTNJAK i BOVAN (nemaju nijednoga), pa onda Nedić (1 – VINILON), Memić (1 – TEAT), Pavičić (1 – ROCA), Dragomirović (2 – KLU i ORU), Hrgović (2 – GAUR i TIRIT), Petkovski (2 – TALIDOMID i ARIO), Skopal (3 – IMORTELA, AHIRET i IMIER), Mahmutović (3 – RIČET, PSOST i VATON), Perić (7 – NADAM, TOLU, AKORDOAR, AKAVIR, ABADA, AKIKO i STAK), Kvalić (10 – KAPUDAN-PAŠA, BULB, RESET, LABOR, JAEN, CATALANI, TOSA, KALIDON, DALEN i SAKALIBI)
najmanje troslovnih kratica – HRGOVIĆ i BOVAN (nijedna), Petkovski (1), Dragomirović, Nedić, Mahmutović i Kvalić (po 2), Skopal, Pavičić i Kutnjak (po 3), Perić (4) i Memić (5) – OAM, LKR, ALK, OAS i KDE)
četveroslovna kratica – Perić (1 – RSUP)
izolirana slova – SKOPAL (4), potom idu Hrgović (5), Perić i Mahmutović (po 6), Kvalić, Nedić, Memić i Bovan (po 7), Petkovski (8) i Dragomirović, Kutnjak i Pavičić (po 10)
ukrižani dvoslovi ili par jedan do drugoga – Dragomirović i Mahmutović (po 1 par)
ukupno dvoslova – SKOPAL (6), pa potom Kutnjak i Pavičić (po 7), Nedić (8), Hrgović i Kvalić (po 9), Mahmutović i Bovan (po 10), Memić i Petkovski (po 11), Dragomirović (12) i Perić (14)
najmanje pridjeva – DRAGOMIROVIĆ, HRGOVIĆ, MAHMUTOVIĆ i SKOPAL (nijedan), pa zatim Kvalić (1 – TUP), Memić (1 – ĆORAVO), Bovan (1 – ALAVI), Perić (2 –KRIV i ZAOVINE), Kutnjak (2 – INJAVO i ĆORAV), Pavičić (2 – OTUP i PREDIVNI), Petkovski (2 – SKUPI i PREKI) i Nedić (3 – PILEĆE, SANANO i LISASTO)
Imajući u vidu najvažnije od ovih kategorija moj bi poredak bio sljedeći:
1.) Nedić
2.) Hrgović
3.) Dragomirović
4.) Mahmutović, 5.) Kutnjak, 6.) Skopal, 7.) Pavičić, 8.) Kvalić, 9.) Perić, 10.) Memić, 11.) Bovan i 12.) Petkovski
